Džekil i Hajd – Ajznerom nagrađena grafička novela

Na domaćem sajtu specijalizovanom za dela iz oblasti fantastike – Art-Anima – Dragoljub Igrošanac predstavio je naše izdanje „Džekil i Hajd”.

https://www.art-anima.com/dzekil-i-hajd-ajznerom-nagradena-graficka-novela/

Tekst prenosimo u celosti.

Džekil i Hajd – Ajznerom nagrađena grafička novela

Izdavačka kuća Stalker objavila je grafičku novelu Džekil i Hajd, autorski projekat italijanskog tandema koji čine Lorenco Matoti i Džeri Kramski. Strip je zasnovan na motivima čuvene novele Neobični slučaj doktora Džekila i gospodina Hajda Roberta Luisa Stivensona. Originalno izdanje stripa objavljeno je 2002. godine, a 2003. godine je ovenčano prestižnom Ajzner nagradom.  

U središtu priče nalazi se dobroćudni doktor Džekil, čiji eksperiment izmiče kontroli, pretvarajući ga noću u monstruoznog gospodina Hajda. Razapet između razuma i nagona, Džekil se suočava s nemogućim izborom: povratiti kontrolu nad sopstvenom sudbinom ili se prepustiti razornoj sili svog mračnog dvojnika.

Iako se oslanja na Stivensonov klasik, strip Matotija i Kramskog predstavlja radikalno autorsko čitanje teme dualnosti ljudske prirode. Autori svesno odstupaju od izvornika, menjaju epohu, izostavljaju i dodaju narativne segmente , ali nastoje da očuvaju emocionalno i stilsko jezgro originala. Kako u predgovoru ističe Kramski, proces adaptacije podrazumevao je temeljno iščitavanje i rekombinovanje Stivensonovog teksta, uz maksimalnu posvećenost očuvanju njegovog književnog tona. Rezultat je delo koje istovremeno funkcioniše kao interpretacija, omaž i samostalna umetnička celina.

Posebnu dimenziju ovom izdanju daje njegov izrazito stilizovan vizuelni identitet. Kako primećuje američka teoretičarka književnosti i stripa, Medlin Gangnes, autori su radnju izmestili iz viktorijanskog Londona u Vajmarsku Nemačku, stvarajući delo koje Matoti opisuje kao „putovanje u kulturu ekspresionizma“. Inspirisan ekspresionističkim slikarstvom i filmom, crtež oblikuje Hajda kao promenljivo, nestabilno i uznemirujuće biće, čime dodatno naglašava njegovu ontološku neuhvatljivost.

U tom kontekstu, Džekil i Hajd prevazilazi okvir klasične adaptacije: kroz spoj gotike i ekspresionizma, delo reflektuje istorijske i psihološke traume Vajmarske republike, uključujući i kolektivne strahove uoči uspona nacizma. Stivensonova priča tako postaje polazna tačka za slojevitu vizuelno-narativnu interpretaciju jednog turbulentnog istorijskog trenutka.

Ovim izdanjem Stalker pruža priliku domaćim čitaocima da upoznaju jedno od najintrigantnijih savremenih tumačenja klasične književnosti u stripskom mediju.

Grafička novela Džekil i Hajd stiže na 80 strana, urađena je u tvrdom povezu i punom koloru. Strip prati pogovor Mišela Aršimboa „Džekil i Hajd ili ’uznemirujuća čudnovatost’”. Prevod potpisuje Milan Jovanović, dok je za dizajn zaslužan Ivica Stevanović.

Dragoljub Igrošanac

Bilal, ne Bilalović!
„Slikar stripa” u Politikinom zabavniku
Korpa
Lista želja
Edicije
AKCIJA
(25. 5. – 10. 6)


Stalker retko pravi akcije. Praktično samo za rođendan i Sajam.

Često se u našem esnafu traže izgovori za neprekidna sniženja. Te Crni petak, te Dan knjige, te Noć veštica, Nova godina, Božić, Uskrs, raspust, kraj raspusta, prolećna akcija, letnja akcija, jesenja akcija... stiče se utisak da je više „akcionih” dana nego onih običnih. A mi smatramo da su najdragoceniji upravo „obični dani”.

S druge strane, svesni smo i činjenice da, s obzirom da naša izdanja zbog visokog kvaliteta izrade ne spadaju u jeftina, čitaocima treba pružiti još neki period kada mogu kupiti željene naslove po sajamskim i promo cenama. Samo bez preterivanja, jer stalnim akcijama, sniženjima (jedan je naš cenjeni saradnik stalna i prekomerna sniženja duhovito ali tačno dijagnostifikovao kao „poniženja”) i rasprodajama vrednost knjiga devalvira (to izgleda ima neke veze sa trećim Njutnovim zakonom), a čitaoci kojima je najviše stalo do nekog naslova, često se ispostavi, plaćaju višu cenu od onih kojima isti daleko manje znači.

Stalker nije sklon kompromisima i jedno od načela kuće je da svi potezi moraju da imaju neki smisao i da se stvari ne rade samo zato što pravila korporativnog pandemonijuma tako nalažu. No jedan kuriozitet, otkiven dobrano po osnivanju kuće, zavređuje da bude obeležavan.

I tako od prošle godine proslavljamo godišnjicu datuma na koji su istovremeno izašla za našu kuću dva važna filma. Istog dana, 25. 5. 1979. u Moskvi je premijerno prikazan „Stalker” Andreja Tarkovskog, dok je u Sjetlu publika prvi put mogla da pogleda „Osmi putnik” Ridlija Skota. Po prvom naslovu naša kuća nosi ime, a adaptacija drugog bila je naše prvo izdanje pre pola decenije.

U to ime, od 25. maja do 10. juna, na sajtu stalker.rs po drugi put ćemo organizovati „Filmsku akciju”!

Stalker